Raznoliki simptomi i njihova važnost
Opći simptomi upale pluća, bez obzira na uzročnika (bakterijski, virusni, atipični ili drugi), mogu uključivati:
1. Povišenu tjelesnu temperaturu (vrućicu): Groznica je čest simptom upale pluća. Povišena temperatura tijela često ukazuje na upalni proces
2. Kašalj: Kašalj je obično prisutan kod upale pluća. Može biti suh ili produktivan, praćen iskašljavanjem sluzi ili gnoja
3. Otežano disanje i kratkoća daha: Upala pluća može otežati disanje. Osjećaj nedostatka zraka i kratkoća daha mogu biti prisutni, posebno tijekom tjelesne aktivnosti
4. Bol u prsima: Bol u prsima može biti prisutan, pogotovo tijekom dubokog udaha, kašljanja ili kašljanja
5. Umor i slabost: Upala pluća može izazvati opću slabost i umor, što je često posljedica tijela koje se bori protiv infekcije
6. Gubitak apetita: Infekcija i upala mogu utjecati na apetit, što može rezultirati gubitkom apetita i smanjenim unosom hrane
7. Ponekad curenje nosa ili kongestija: U nekim slučajevima, upala pluća može biti praćena simptomima sličnim prehladi, poput curenja nosa ili nazalne kongestije
8. Bolovi i nelagodnosti: Bolovi u tijelu, glavobolje ili bolovi u mišićima i zglobovima mogu biti prisutni kao dio simptoma upale pluća
9. Ponekad promjene u boji kože i noktiju: U težim slučajevima, mogu se primijetiti promjene u boji kože i noktiju zbog smanjenog dotoka kisika Važno je napomenuti da ozbiljnost simptoma može varirati ovisno o uzročniku upale pluća, dobi pacijenta, njegovom općem zdravstvenom stanju i drugim čimbenicima. Ako osjećate simptome upale pluća ili imate sumnje, važno je konzultirati se s liječnikom radi točne dijagnoze i odgovarajućeg liječenja.
Upala pluća bez povišene tjelesne temperature: značaj i mogući uzroci
Iako je povišena tjelesna temperatura (vrućica) čest simptom upale pluća, postoji mogućnost da se upala pluća javi bez značajnog porasta temperature. Ovo je poznato kao “tiha” ili “bezgroznica” pneumonija. Ova pojava može imati nekoliko mogućih uzroka i značajnih aspekat. U nekim slučajevima, tijelo pacijenta može reagirati na infekciju pluća tako da ne izazove izraženu povišenu temperaturu. Ovo se može dogoditi ako je imunološki sustav već aktivan i učinkovito reagira na infekciju. Također, nekim slučajevima, blaga upala pluća ili početni stadiji bolesti mogu rezultirati manje izraženom vrućicom ili čak odsustvom nje.
Nije rijetko da starije osobe ili osobe s oslabljenim imunološkim sustavom, mogu razviti komplikacije upale pluća koje nisu uvijek praćene visokom temperaturom kao posljedica određenih uzročnika upale pluća, poput atipičnih bakterija ili virusa.
Iako odsustvo povišene tjelesne temperature može zbuniti dijagnozu, važno je zapamtiti da upala pluća može imati različite prezentacije i varirati ovisno o individualnim čimbenicima. Ako primijetite simptome poput kašlja, kratkoće daha, bolova u prsima ili opće slabosti, bez obzira na prisutnost temperature, važno je konzultirati se s liječnikom kako bi se postavila točna dijagnoza i odredilo odgovarajuće liječenje.
Upala kod djece: raznoliki simptomi i rizični čimbenici
Iako kad pomislimo na upalu pluća pomislimo na produktivni kašalj, simptomi upale pluća kod djece mogu biti nespecifični u smisli povišene temperature, bolova u trbuhu, gubitka apetita ili povraćanja. Kašalj kod djece, bolovi u prsima kod djece i otežano i ubrzano disanje kod djece se mogu pojaviti tek u kasnijem stadiju bolesti.
Rizični čimbenici za razvoj upale pluća kod djece su: dob manja od 5 godina, izostanak dojenja, pothranjenost, niska porođajna masa ( manje od 2500g), zagađenje zraka, pušenje roditelja, nedostatak cinka, astma, bronhopulmonalna displazija, bronhiektazije, cistična fibroza, prirođene srčane greške, gastroezofagealni refluks (GERB), poremećaj imunološkog sustava, neuromuskularne bolesti.
Najčešći način širenja infekcije je udisanje zaraženog aerosola, koji sadrži kapljice iz disanja, kašlja, kihanja i slično. Razvoj upale pluća ovisi o mikroorganizmima, njihovoj virulentnosti, količini unesenih mikroorganizama te obrambenim mehanizmima i imunosti djeteta.
Važno je naglasiti da veličina čestica udahnutih mikroorganizama utječe na mjesto infekcije u dišnom sustavu. Veće čestice mogu izazvati bronhitis, dok manje čestice direktno zahvaćaju alveole i uzrokuju lobarnu upalu pluća.
Virusne upale pluća kod djece obično proizlaze iz infekcija koje se prošire iz gornjih dišnih putova. S obzirom na manji promjer dišnih putova kod dojenčadi, one su posebno podložne ozbiljnim infekcijama. Virusne infekcije mogu poremetiti funkciju pluća i povećati rizik od naknadne bakterijske upale pluća.
U novorođenačkoj dobi upala pluća može nastati transplacetarnom infekcijom tijekom trudnoće (od majke kroz posteljicu), u perinatalnom razdoblju (upala pluća nastala neposredno prije ili tijekom samog poroda) ili postnatalno (upale pluća kod beba nastale poslije rođenja, u prvim danima ili tjednima života).
Upale pluća kod beba nastale zarazom od majke kroz posteljicu uglavnom su dio općih infekcija kao što su infekcija citomegalovirusom (CMV), infekcija virusom rubeole, varicella zoster infekcija i druge. Od bakterijskih uzročnika to su Treponema pallidum (sifilis) i Listeria monocytogenes (listerioza).
Perinatalno nastale upale pluća kod beba uzrokovane su mikroorganizmima iz zaražene plodove vode (kod prijevremenog puknuća plodovih ovoja) ili prolaskom kroz zaraženi vaginalni kanal prilikom poroda. Od bakterija najčešći je uzročnik streptokok grupe B (BHS-B), Escherichia coli, a ostali mogu biti citomegalovirus (CMV), herpes simplex, klamidija, ureaplazma i kandida.