Moglo bi se reći kako bitka s koronavirusom ima dvije faze: oboljeli se u prvoj fazi suoče sa samim virusom i njegovim prebolijevanjem, dok se mnogi suočavaju i s tzv. drugom fazom u kojoj se bore sa post-COVID sindromom.
Što je ustvari post-COVID sindrom?
Post-COVID sindrom je novi termin u medicinskoj literaturi, a riječ je o bolesti, tj. skupu simptoma koji se pojavljuju ili pak zaostaju nakon preboljele COVID-19 infekcije. Oni se javljaju kada osoba više nije zarazna. Sama bolest još uvijek je nedovoljno istražena i liječnici nisu suglasni kome bi se točno trebalo dijagnosticirati ovaj sindrom, s obzirom da on sa sobom nosi diferenciran skup simptoma koji otežavaju postavljanje točne dijagnoze. Preporuka za one koji su preboljeli COVID-19 infekciju svakako ide u smjeru pomnog praćenja simptoma u fazi oporavka i nakon nje, uz zdravu i uravnoteženu prehranu i vraćanje uobičajenoj rutini kako bi se izbjegle potencijalne psihološke posljedice koje infekcija može donijeti (pr. panični poremećaj).
Kako prepoznati ovaj misteriozni poremećaj i kako mu doskočiti?
Produženi simptomi ove infekcije uzrokovane Sars-cov2 virusom javljaju se u rasponu od 40 do 90 posto bolesnika, a najčešće se radi o simptomima vezanim uz respiratorni sustav (suhi kašalj, bol u prsima, nedostatak zraka), umoru, gubitku apetita, njuha i mirisa, brzom umaranju kod uobičajenih aktivnosti, osjećaju lupanja srca… Simptomi su to koji se nikako ne smiju ignorirati. Sars-cov2 infekcija dovodi organizam u stanje pojačane koagulabilnosti što kod dijela pacijenata može rezultirati nastankom plućne embolije ili moždanog udara, neovisno nalazi li se pacijent u fazi akutne infekcije ili u post Covid periodu. Ozbiljne su to posljedice zbog kojih ovaj sindrom ne valja podcjenjivati. Čak i kada virus nestane iz organizma, on za sobom može ostaviti pomutnju u imunosnom sustavu koji u tom stanju može početi napadati stanice vlastitog tijela, misleći da se i dalje bori s virusom.
Vidljivo je dakle kako su posljedice koje sa sobom vuče post-COVID sindrom iznimno ozbiljne i kako rehabilitacija nije brza i jednostavna. Ovaj misteriozni poremećaj i dalje ima ograničene i nedovoljno poznate mogućnosti liječenja. Kod određenih pacijenata kod kojih su oštećene plućne funkcije u liječenju se mogu koristiti kortikosteroidi, a za bolju kvalitetu života i obuhvatniji oporavak preporuča se provođenje plućne rehabilitacije u specijaliziranim centrima. Post-COVID sindrom može zahvatiti sve organske sustave i upravo je iz tog razloga nužno da u praćenje pacijenata i njihovo liječenje bude uključen multidisciplinarni tim liječnika kako bi se posljedice što više minimizirale. Ako se nakon prebolijevanja bolesti simptomi ne smanje kroz 6 do 8 tjedana ili ako pak nenadano nastanu ili se pogoršaju, potrebno je obratiti se svom liječniku obiteljske medicine radi upućivanja na daljnju obradu. Nikako ne podcjenjujte post-COVID sindrom jer podcjenjivanje bi moglo dovesti do opasnih posljedica: čak i opasnih po život.