Vrijeme u kojem živimo sa sobom nosi brojne izazove. Jedan od njih svakako je stres. Iako je ponekad blagotvoran, u većini slučajeva riječ je o razarajućem faktoru koji može imati ozbiljne posljedice po zdravlje.
Simptomi stresa
Način suočavanja sa stresom vrlo je individualan i rezultat je međudjelovanja osobina ličnosti pojedinca i karakteristika stresora. Neće svi imati jednaku percepciju stresne situacije. Neki od najčešćih simptoma stresa su: česte glavobolje, bolovi u trbuhu, bol u prsima, nesanica, prejedanje, smanjena koncentracija, iritabilnost, nedostatak motivacije, bijes i ljutnja… Sve te tegobe mogu dovesti do teškoća u svakodnevnom funkcioniranju. Pojedinci mogu početi izbjegavati socijalne kontakte, otežano komunicirati s okolinom i razviti poteškoće u obavljanju svakodnevnih aktivnosti.
Stres može potencirati razvoj različitih psihičkih poremećaja za koje ne moraju postojati predispozicije. Stresom uzrokovani poremećaji odnose se na: poremećaj prilagodbe, posttraumatski stresni poremećaj i akutnu reakciju na stres. Poremećaj prilagodbe dovodi do depresivnog raspoloženja, anksioznosti i doživljaja nesposobnosti u nošenju sa svakodnevnih obavezama. Javlja se unutar mjesec dana od značajne životne promjene ili stresnog događaja, a simptomi traju do šest mjeseci. Posttraumatski stres je odgođeni ili produljeni odgovor na intenzivnu traumatsku situaciju. Karakteriziraju ga: nesanica, anksioznost, pretjerana reakcija prestrašenosti, ponovno proživljavanje traumatske situacije kroz sjećanja ili snove… Akutna reakcija na stres je prolazni poremećaj znatne jačine, a karakteristike su: ubrzano lupanje srca, znojenje, smanjena koncentracija, zgranutost… Javlja se unutar nekoliko minuta od zbivanja stresnog događaja, a simptomi u većini slučajeva nestaju za nekoliko dana.
Kako izbaciti stres iz sebe?
Neke od učinkovitih metoda samopomoći u borbi sa stresom su: meditacija, tjelovježba i boravak u prirodi. Važno je pronaći aktivnost koja je odmarajuća i opuštajuća. Kako bismo se lakše nosili sa stresom, potrebno je sagledati stresnu situaciju iz svih kutova i zapitati se hoće li nam ona biti važna za pet godina. Tom metodom umanjujemo procjenu situacije kao opasne i aktivno radimo na shvaćanju da nije svaki problem od životne važnosti.
Uz navedeno, vrlo bitan čimbenik u borbi sa stresnim situacijama je i pravilna prehrana, s obzirom da kod takvih situacija može doći do prejedanja ili gubljenja apetita. Pribjegavanje humoru, održavanje socijalnih kontakata, slušanje glazbe, kvalitetan san – sve su to učinkovite metode samopomoći u borbi sa stresom koje nam mogu pomoći okrenuti situaciju u svoju korist i pretvoriti stres u alat pomoću kojeg možemo postati snažniji.
